Speaker A
Rotna gomila danas je skoro nepoznat pojam.
Full Transcript — Download SRT & Markdown
Speaker A
Tako nije bio uvijek, no i kad je Vladimir Nazor napisao pjesmu Rotna gomila, taj pojam bio već odavno zaboravljen.
Speaker A
Riječ rota i danas nalazimo u riječima porota, urota, ročište, riječ je o starom narodnom ili običajnom pravu koje se danas nalazi još samo zapisano u prostor.
Speaker A
Kroz toponime.
Speaker A
Rotne gomile bile su mjesta gdje su se obavljala suđenja i kamenovanja prijestupnika, primjerice kralju Zvonimiru narod je presudio kamenovanjem na roti.
Speaker A
Na rotnim sudovima radila su se i utvrđivanja istine na načine prilično drugačije od onih na suvremenim sudovima.
Speaker A
Danas su rotne gomile tek odjeci iz davnina, kakve ponekad čujemo i ovdje.
Speaker A
Na rubu znanosti.
Speaker B
Dobra večer.
Speaker B
Natalija Prinč je autorice nekoliko knjiga od kojih smo neke i predstavljali u emisiji između ostalog Posluh osmi smrtnih jeh, Arduba, dokazi iz tišine o zaboravljenim gradovima Dalmacije, pa je onda bila jedna emisija i o Dioklecijanu.
Speaker B
Dobra večer.
Speaker C
Dobra večer.
Speaker B
Ovoga puta ne po prvi put opet dolazite sa jednom ovako rekao bih originalnom temom koja je rezultat vašeg vlastitog istraživanja, koja opet ima veze i dosta elemenata sa našom prošlošću, naziv emisije je Rotne gomile, nitko ne zna apsolutno što to znači, ali u narednih 48 minuta ne samo da će saznati nego će postati veliki stručnjaci za rotne gomile.
Speaker B
Pa evo za početak što su to rotne gomile?
Speaker B
I kako ste se uopće našli u toj temi?
Speaker B
Na kojoj ste potrošili zadnjih tri godine žvakanja i onog što zapravo se događa.
Speaker B
Kad čovjek krene nekim putem pa se sve više nekih malih puteljaka otvara.
Speaker B
Svakoga treba proći pa to zna i potrajati.
Speaker B
Što su to rotne gomile i kako ste vi kroz išli za početak kroz otkrivanja njihova?
Speaker C
Rotna gomila je i meni bila jedan posve nejasan toponim kojeg sam ugledala na najstarijoj karti koju su kolege Juran Berzman i Faričić objavili prije tri godine i to je službeno najstarija karta koja je datirana 1501. godine.
Speaker C
To je najstarija karta nekog dijela Hrvatske, u konkretnom slučaju radi se o srednjoj i i i sjevernoj Dalmaciji.
Speaker C
I pažnju mi je privukao taj toponim Rotna gomila iz razloga što je bio vrlo neobičan i nije bio nalik ni jednom brežuljku, ni jednoj planini okolnoj.
Speaker C
Nije čak odgovarao ni okolnim utvrdama, nego se vidjelo jedna jedna specifična.
Speaker C
Jedna specifična formacija brežuljkasta.
Speaker C
Označena je s tim drevnim toponimom.
Speaker C
To naravno meni nije značilo ništa jer sam pokušavala shvatiti etimologiju kroz latinski jezik.
Speaker C
Dok mi onda paralelno u nekom periodu istraživanja nije nije došao ruke jedan u stvari putopisac Šacmajer koji je pratio putovanje Franje Josipa kroz Dalmaciju.
Speaker C
To je to je bilo on je putovao mjesec dana.
Speaker C
Kao car sa svojom svitom carskom i boravio je u Dalmaciji 1875.
Speaker C
I taj putopisac je u tekstu na talijanskom jeziku rekao da se Franjo Josip zaustavio na putu iz Drniša prema u stvari iz Sinja prema Drnišu se zaustavio na jednom.
Speaker C
Jednom humku koji je u stvari bila jedna brežuljkasta formacija napravljena od od kamenja i da je car želio vidjeti tu formaciju.
Speaker C
I taj talijanski putopisac je u stvari pre napisao u jednoj maloj opasci da se radi kumulo.
Speaker C
Da se radi o kumulo de i juramenti.
Speaker C
A juramento na talijanskom zna.
Speaker C
Znači zakletva.
Speaker C
I onda sam po prvi put shvatila da u stvari rotu da rota ne znači niti krug ono što sam promislila prvo me vuklo na latinsku riječ krug ili na eventualno crveno.
Speaker C
Međutim kao crvena gomila ili okrugla gomila nije značilo ni jedno ni drugo.
Speaker C
Već je značilo već je u sebi sadržavalo najstariji toponim i vrlo drevnu starohrvatsku staroslavensku riječ rota.
Speaker C
U značenju zakletve, ali i kletve.
Speaker C
Znači taj kartograf venecijanski, radilo se o o karti koju je napravio venecijanski kartograf.
Speaker C
I koja je nađena u mletačkom arhivu.
Speaker C
Imao je potrebe kad opisuje naše prostore jako istaknuti taj toponim Rotna gomila.
Speaker C
Znači da je se radilo o vrlo bitnom.
Speaker C
O vrlo bitnom toponimu i vrlo bitnoj lokaciji.
Speaker B
Koje su moderne izvedenice te riječi?
Speaker C
Pa bilo je jako zanimljivo kad sam shvatila da se radi u stvari o pravnom terminu.
Speaker C
Kojem mi ne razumijemo osnovno značenje, međutim mi ga koristimo na dnevnoj razini.
Speaker C
Kad kažemo urota, kad kažemo riječ porota, kad kažemo ročište.
Speaker C
Pa čak i vrata sve te moderne izvedenice koje mi koristimo svakodnevno.
Speaker C
U stvari sadrže tu drevnu riječ, a nju smo u osnovi zaboravili.
Speaker B
Kada ste krenuli u posjet tim rotnim gomilama?
Speaker B
Kasnije ćemo vidjeti ima ih i više i na kartama pa i u prostoru.
Speaker B
Došli ste do rotne gomile u Crivcu.
Speaker B
Kako je to išlo ta potraga za rotnom gomilom i što se to onda zbivalo?
Speaker C
Pa ova u stvari rukopisna venecijanska karta je dala samo jednu aproksimativnu ideju gdje bi ta gomila mogla biti.
Speaker C
Međutim sad sam već znala približnu lokaciju.
Speaker C
Znači znalo se da je on nju posjetio između u u u blizini u stvari današnjega.
Speaker C
To je općina Muć, to je selo Crivac koje je vrlo dugo.
Speaker C
I to tim tom dolinom teče to je dolina rijeke Vrbe.
Speaker C
I znala sam da otprilike trebam tražiti na zapadu na kraju u stvari između općine Crivac i općine Čavoglave.
Speaker C
Gdje ona zaista je, to je ta ogromna rotna gomila koju sam pronašla u stvari.
Speaker C
Na svu sreću naišla sam na jednu ženicu koju sam pitala da li da li joj nešto znači rotna gomila.
Speaker C
I ona me samo malo ispravila.
Speaker C
Znači rekla je nije rotna mi kažemo rotna gromila.
Speaker C
Ali u stvari evo koristim priliku.
Speaker C
Znači i gomile i gromile, ali i humci i umke i mogile.
Speaker C
Znači odnose se sve na istu na istu stvar.
Speaker C
Znači to se s tim to jest s tom riječju se želi objasniti.
Speaker C
Da se radi o brežuljku koji je napravljen ljudskom rukom.
Speaker C
U slučaju humaka radi se o zemljanim brežuljcima, a u slučaju gomila ili kako na talijanskom se kažu mačerije.
Speaker C
Radi se o o akumulaciji kamena napravljenog ljudskom rukom.
Speaker C
U slučaju te crivačke rotne gomile radi se o kolosalnoj strukturi.
Speaker C
Napravljeno je sa oštrim kamenjem koja ima promjer 40 m.
Speaker C
Znači i na Google Earthu je nevjerojatna.
Speaker C
Za pogledati je.
Speaker B
Koji su još inače bili nazivi za te gomile?
Speaker B
Rotne gomile odnosno drevna sudišta da tako kažemo.
Speaker C
Pa da, kad sam počela onda u stvari zadirati u u na tu temu istraživati.
Speaker C
Onda onda se otvorilo u stvari vrlo malo ima izvora.
Speaker C
Međutim i u Srbiji i u Crnoj Gori i u posebno u Bosni njih nazivaju recimo prokle.
Speaker C
Prokletije, nazivaju ih kletvene gomile.
Speaker C
Kletvenici.
Speaker C
Nekad ih nazivaju i primetne gomile, a nekad ih nazivaju i nametne gomile.
Speaker C
Baš iz činjenice što se na njih nameću kamenja.
Speaker C
Pa ima u prijevoru pored u Bilećkog polja u Bosni i Hercegovini.
Speaker C
Ima jedna nametna gomila gdje se donedavno nametalo kamenje.
Speaker C
I kako se vjerovalo da je tu pogubljen jedan knez ritualno.
Speaker C
I dalje bi nametali kamenje ljudi i prolaznici.
Speaker C
I uz poklik evo ti kneže nek ti je teže.
Speaker B
Pričamo znači o nekakvom iščitavanju iz toponima.
Speaker B
U kojoj mjeri ste možemo pričati o tim drevnim pravnim toponimima?
Speaker B
I na koji način ste zapravo tražili nekakve slične izvedenice u latinskom?
Speaker C
Pa ja kad sam u stvari postavila pitanje jer sad mi je bilo zanimljivo kad sam shvatila da se radi o pravnom terminu.
Speaker C
I onda mi je bio užitak postaviti pitanje pravnicima.
Speaker C
Da li znaju što znači riječ rota?
Speaker C
Međutim uglavnom bi svi uvuče riječ rota na rimsku rotu.
Speaker C
Na rotu Romanu.
Speaker C
Da bi u stvari proučavanjem shvatila da je spomenuo samo nekoliko.
Speaker C
Znači i Belostenčev riječnik i Vladimir Mažuranić koji je pisao ozbilj.
Speaker C
Cjeloživotno njegovo kapitalno djelo se zove Prinosi za Hrvatsku pravnu povijest.
Speaker C
Potom u Vinodolskom zakoniku.
Speaker C
Potom u Poljičkom statutu vi imate najnormalnije korištenje te riječi rota.
Speaker C
A mi smo je u međuvremenu zaboravili i riječ rota.
Speaker C
Asociramo na rimsku rotu.
Speaker C
A rimska rota je naziv za najviši pravosudni organ sudbene u stvari za najvišu sudbenu instancu katoličke crkve.
Speaker C
Znači mislim da da da su uzeli riječ i da se pogrešno i u slučaju rote Romane.
Speaker C
Ta etimologija riječi traži.
Speaker C
Za objasniti sudbenu instancu traži u latinskom riječniku.
Speaker C
A u stvari je treba tražiti u staroslavenskom.
Speaker B
Znači može se zamijeniti s riječju zakletva ili s riječju prisega ili s nečim sličnim.
Speaker C
Apsolutno.
Speaker C
S tim i tu kod zakletve ili prisege kako vi mi volimo raditi.
Speaker C
I to i to bi pitala isto sa velikom znatiželjom što mislite koja je razlika između prisege i i zakletve.
Speaker C
Onda mi generalno i bez razmišljanja želimo odnosno vuče nam da je zakletva srpska riječ.
Speaker C
A prisega hrvatska riječ čak novija hrvatska riječ.
Speaker C
Međutim Vladimir Mažuranić je u svojim prinosima objasnio da ako postoji nekakva ne postoji to se znači radi se o istoznačnicama.
Speaker C
Vi u povelji Kulina bana 1189 mislim da je povelja Kulina bana datirana.
Speaker C
On Kulin ban priseže knezu Dubrovačkom.
Speaker C
I građanima Dubrovačkim prijateljstvo.
Speaker C
Znači koristi riječ prisega.
Speaker C
Radi se i riječ prisega i riječ zakletva su vrlo drevne staroslavenske riječi.
Speaker C
A Vladimir Mažuranić objašnjava da ako postoji jedna minorna razlika između te dvije riječi.
Speaker C
Ona je isključivo u tome što kad radite prisegu vi prisežete rukom na neki sveti predmet.
Speaker C
Sad može to biti ili srce ili ili križ ili evanđelje.
Speaker C
A u slučaju zakletve vi izgovarate nekakvu formulu.
Speaker C
Kao recimo Hipokratova zakletva ili formula.
Speaker C
Ono što smo radili u pionirima dan kad postajem pionir.
Speaker C
Znači to je zakletva koju bi trebalo izgovoriti bez zamuckivanja.
Speaker B
Znači ti humci i gomile su u stvari neke preteče ili čak bih rekao.
Speaker B
Zapravo narodni sudovi onog vremena.
Speaker B
Pa koji još postoje izrazi za takva sudišta s obzirom da je malo vjerojatno da su se postojala samo tu kod nas na ovom staroslavenskom području.
Speaker B
Ima ih i na drugim.
Speaker B
I kulturama i mogli bi se napraviti neka poveznica.
Speaker C
Pa meni je tu u stvari pomogla savjetom.
Speaker C
Profesorica s Pravnog fakulteta, velika profesorica u Splitu, profesorica Kotur.
Speaker C
Znači meni je trebalo nekako nabaviti Salijski zakonik, to je vrlo stari zakonik Salijskih Franaka.
Speaker C
Iz petog stoljeća koji nije baš lako dostupan.
Speaker C
A čisto da bih shvatila što se dešavalo u tako nekom drevnom.
Speaker C
Sud sudskom ovaj i prostoru i vremenu.
Speaker C
I u stvari u Salijskom zakoniku se spominju te humke kao mjesta.
Speaker C
Oni ih nazivaju Malo Bergijumi ili Malbergijumi.
Speaker C
Što bi na franačkom u stvari značio povišeni opet humak, povišeni prostor.
Speaker C
Na kojem su se okupljali građani građani, radilo se o rodovskim zajednicama u to doba.
Speaker C
Da bi se iznosili problemi ispred ispred zakonodavaca.
Speaker B
Ima li još?
Speaker B
U kojoj mjeri je moguće rekonstruirati znači kako su izgledala suđenja?
Speaker B
Na tim drevnim rotama tada nije bilo nekakvih sudskih zgrada.
Speaker B
Nekakvih paragrafa zapisanih, a ipak je ljudsko društvo postojalo.
Speaker B
Na neki način možda više usmeni, oralni, na neki način poluplemenski, seoski.
Speaker B
Pa kako su izgledala i je li moguće je li moguće rekonstruirati ta suđenja?
Speaker B
Na tim rotnim mjestima u tim drevnim vremenima?
Speaker C
Teško je jer je prošlo jako puno vremena.
Speaker C
Govorimo o vrlo vrlo drevnom periodu.
Speaker C
Možda unazad 15 do 10 stoljeća unazad.
Speaker C
Međutim humci zaista jesu preteče drevnih sudišta.
Speaker C
Humak je najčešće prostor gdje obitavaju mrtvi.
Speaker C
Znači vi kad dolazite ako je to period kad nema nikoga recimo Boga i niste se opredijelili vjerski.
Speaker C
Ono što svako od nas ima i i i boji se boji se to je osude predaka.
Speaker C
I boji se budućnosti je li za svoje potomstvo.
Speaker C
Vi na humak dolazite u srednjem vijeku na način da ako ste.
Speaker C
Ako radimo spor neki između nas dvoje.
Speaker C
I ja sam okrivljenik, a i ja vas ja vas.
Speaker C
Ja sam okrivljenik, a vi ste tužitelj i tuženik.
Speaker C
Mi se pojavljujemo sa ovisno o težini kaznenih djela sa svojim porotnicima.
Speaker C
A porotnici su bili ljudi koji su bili praktički svjedoci.
Speaker C
Znači i ja i vi dolazimo ne pred neutralnom porotom.
Speaker C
Rješavati spor naš kao što je sada običaj.
Speaker C
Već dolazimo sa ljudima koji nas jako dobro poznaju.
Speaker C
Ako je teško kazneno djelo mi se moramo pojaviti na humku.
Speaker C
Sa do 12 svjedoka.
Speaker C
Tako da i i osnova za sudbene procese.
Speaker C
Srednjeg vijeka je bila časna riječ.
Speaker C
I ona se potvrđivala zakletvom.
Speaker C
Znači ja sam davala zakletvu ispred duhova predaka.
Speaker C
Ispred moje moga moga roda.
Speaker C
I vrlo često se zakletva potvrđivala to su bile takozvane imprekatorne zakletve.
Speaker C
Znači ja zakletvu svoju potvrđujem samoproklinjanjem.
Speaker C
A to smo mi ako vi znate da je u našem narodu i dalje.
Speaker C
Ako želite stvarno nešto reći srčano i reći stvarno govorim istinu i danas ćete reći.
Speaker C
Ili majke mi ili djece mi ili jednostavno da potvrdite istinitost svoje tvrdnje.
Speaker C
E.
Speaker C
Jer oprostite ovaj.
Speaker C
Čak i i smatraju da riječ testis je ista riječ i za mušku spolnu žlijezdu.
Speaker C
I za ove.
Speaker C
Porotnik je li koji se pojavljuju na roti praktički.
Speaker B
Na koji način bi recimo neki ubojica se nađe tamo?
Speaker B
Kako sad to ide 12 porotnika s jedne strane ga napada?
Speaker B
12 porotnika ga brani i što se onda događa i kako razrešavaju to stvar?
Speaker B
Ima li smrtne kazne?
Speaker B
Što se zbiva tu onda?
Speaker C
Pa bila je smrtna kazna sigurno.
Speaker C
U stvari evo u Vinodolskom zakoniku koji je nama možda neki najstariji pravni akt.
Speaker C
Vrlo je zanimljivo da odmah u prvim odredbama Vinodolskog zakonika.
Speaker C
Vi ne samo da kao rod ubojice sudjelujete vi ste i sukrivac kao rod ubojice.
Speaker C
I imate obaveze prema plemenu.
Speaker C
Prema cijeloj plemenskoj zajednici.
Speaker C
I obavezu i obavezu krvne osvete, to se nazivala vražda.
Speaker C
To je isto znači ako je pala krv.
Speaker C
I smatralo se pa čak u Italiji i danas.
Speaker C
Kažu taj izraz Sangue chiama sangue.
Speaker C
Znači krv zove krv.
Speaker C
Vi imate obavezu da osvetite člana svoje zajednice.
Speaker C
Ako je pala glava ili ako je pala krv.
Speaker B
Znači nekako se sudilo javno pred svima.
Speaker B
Zaklinjalo u prisustvu mrtvih.
Speaker B
I naravno da su se tu onda stvari i proklinjale.
Speaker B
I na neki način prisezale.
Speaker B
Koje možemo naći nekakva svjedočanstva u povijesti o tom slijedu tih drevnih zaklinjanja?
Speaker B
Recimo često puta su sudovi bili vezani i na uz mjesta na kojima su se štovalo predkršćanska božanstva.
Speaker B
Odnosno stari principi slavenski koje znamo kao bogove Perun i Veles.
Speaker B
Ali što se tu na koji način je to bilo uklopljeno u cijeli taj stari svjetonazor?
Speaker C
Pa to je već pojava tih bogova staroslavenskih.
Speaker C
Imamo je jedan predivni rad knjigu profesora Radoslava Katičića, našeg velikog jezikoslovca i povjesničara.
Speaker C
To je njegov njegova zadnja knjiga koja se zove Naša stara vjera.
Speaker C
Gdje je on opisao u stvari čak dva dvije potvrde mirovnih pregovora na roti.
Speaker C
Znači na rotnom sudu.
Speaker C
Radi se o predaji iz ruske pravde koja je vrlo slična.
Speaker C
Znači odredbe kneževskog tog zakonika koji se zove Ruska pravda iz 11. stoljeća.
Speaker C
Su u stvari vrlo slične Vinodolskom zakoniku iz 13. stoljeća.
Speaker C
I znači profesor Katičić pre prenosi u stvari jednu potvrdu mirovnog ugovora.
Speaker C
Između Bizanta i ruskih kneževa.
Speaker C
I na ali na način da se povelja koju su potpisali kao mirovni pregovor.
Speaker C
Bizantski izaslanici koji su kršćani, oni svoju povelju tu povelju potvrđuju ispred Svetog Ilije.
Speaker C
U u katedralnoj crkvi Svetog Ilije.
Speaker C
A ovaj ruski kneževi kao starovjerci se kletu u Peruna.
Speaker C
Kao gromovitog Boga, u Velesa kao stočnog Boga.
Speaker C
I kletu se u svoje oružje.
Speaker C
Tu saznajemo da se na roti ispred Peruna.
Speaker C
Se skidalo oružje i nisu se zanosili ni štitovi ni oružje.
Speaker C
Ni ni novci, nego se išlo praktički bez.
Speaker C
Samo u odjeći.
Speaker C
I zaklinjalo se opet jedna vrsta imprekatorne zakletve.
Speaker C
Gdje se po staroj vjeri ti knezovi su prizivali ako ne poštuju odredbe mirovnog sporazuma.
Speaker C
Nek dao Bog da stradaju od svog vlastitog oružja.
Speaker B
Znači takve stvari je i danas nekako nelagodno izgovarati.
Speaker C
Jest.
Speaker B
Što je to bila purga?
Speaker B
Torna vatra mislim očigledno.
Speaker B
Nešto što pročišćava što je samo vatra radila.
Speaker B
Ali što je to značilo u kontekstu tog sustava ili nesustava, ali nekakvog ipak običaja sudskog vezano uz rote?
Speaker C
Da pa vezano uz rote kad kad oni kažu odlazi se Perunu na humak.
Speaker C
Kaže ruski knezovi su se popeli Perunu na humak.
Speaker C
Mi imamo danas u Novgorodu je jedan primjer sačuvanog Perunovog svetišta.
Speaker C
Znači to je bio Perunov kumir ili idol.
Speaker C
Na sredini svetišta i na humku.
Speaker C
Znači svakako se radilo Perunu humak.
Speaker C
Humak kip mu je bio na povišenom mjestu.
Speaker C
Bilo je okolo se zna da su bila otvorena vratišta.
Speaker C
I purgatorna vatra je u stvari vezana na činjenicu da od sva četiri elementa.
Speaker C
Vi možete kontaminirati vodu i zemlju.
Speaker C
I zrak.
Speaker C
A samo vatra je čisti element.
Speaker C
I zato se smatralo da je vatra purgatorna.
Speaker C
I da gromoviti Bog jedini može ispravljati krivicu.
Speaker C
A donositi pravdu.
Speaker C
Mislim da je to vezano na na ove prirodne religije.
Speaker B
Da kako kad recimo Perun ispravlja krivlju i uspostavlja pravdu.
Speaker B
Eto veliki knez Poljica se bira upravo na Podgracu ispod.
Speaker B
Tako je crkvice Svetog Jure na Gracu, a u stvari kao što vidimo uvijek se radi o nekim povišenim prostorima.
Speaker B
Tu se pojavljuje jedan običan pojam u kontekstu tih rota ili drevnih sudišta.
Speaker B
Bolvan.
Speaker B
Je.
Speaker B
Što je to?
Speaker B
Je li to balvan ili što je to?
Speaker C
Bolvan sam ja pronašla zato što mi evo za možda nije tako drugdje u Hrvatskoj.
Speaker C
Ali mi u Splitu imamo tu planinu Mosor i Kozjak, odnosno imamo čak brdo Perun.
Speaker C
I i ovaj u neposrednoj blizini Žrnovnice i imamo Kozjak.
Speaker C
I tu imate prvo Peruna doslovno kao Peruna sačuvanog u toponimiji.
Speaker C
A možda je manje poznato da je i Boban odnosno mi kažemo Boban kao veliki kamen.
Speaker C
Međutim Bolvan je izraz.
Speaker C
Danas ga koristimo pejorativno.
Speaker C
Glup kao balvan ili glup kao Boban.
Speaker C
A u stvari se radilo o idolima predkršćanskih bogova.
Speaker C
Koje su poslije dolaskom kršćanstva preslojili kultovi.
Speaker C
Znači ako je bio Perunov Perunov stup na kojem se išlo na rotu.
Speaker C
Njega su preslojili u kršćanstvu Sveti Juraj.
Speaker C
Ili Sveti Ilija ili svakako.
Speaker C
Supstituti kršćanski koji su bili vezani na grmljavinu.
Speaker B
Čak mi se čini da ovaj izraz glup kao balvan zapravo potiče iz kasnijih vremena.
Speaker B
Kada se na neki način obezvređivalo u stvari zbog čega bi nešto.
Speaker B
Neko ovaj kip Peruna u obliku stupa rekao.
Speaker C
Tako je glup glup ko stup jer prinosi žrtve stupu.
Speaker C
I onda se za obezvrijediti apsolutno.
Speaker C
I netolerancija toga dvojeverja, nego se trebalo preslojiti.
Speaker C
Doslovno na isti prostor se umjesto umjesto toga Perunovog stupa se stavljao kršćanski supstitut.
Speaker B
Posebno ste pažnju posvetili jednoj rotnoj gomili u Prgometu.
Speaker B
E da.
Speaker B
Pa ispričajte nam priču o toj gomili.
Speaker B
Od početka do kraja.
Speaker C
Rotna gomila u Prgometu se danas ne naziva tako.
Speaker C
Međutim tako se nazivala u jednom dokumentu koji sam našla u diplomatskom zborniku.
Speaker C
18. svesku 170. listina po redu je listina koju je izdao Kninski kaptol.
Speaker C
I radilo se o granicama Splitske crkve.
Speaker C
I u opisu granica Splitske crkve se spominje rotna gomila.
Speaker C
Opet na latinskom kao mačerija rotna gomila.
Speaker C
Znači to bi bila službeno druga rotna gomila pored ove u Crivcu u Hrvatskoj.
Speaker C
Koju možemo potvrditi u nekom dokumentu.
Speaker C
Znači ovo se radi o o listini pravnoj listini iz 14. stoljeća.
Speaker C
I nju nije bilo baš jednostavno pronaći zato što je granica te crkve.
Speaker C
Crkvenih posjeda bila opisana, međutim u opisu granica su opisali jedan danas toponim.
Speaker C
Koji je jednostavno za pronaći to je utvrda Znojilo.
Speaker C
U Trogirskom zaleđu i kaže s te utvrde Znojilo.
Speaker C
Na istočnu stranu ćete vidjeti prolazila je granica po toj rotnoj gomili.
Speaker C
Danas je to u narodu se zove Velika gomila.
Speaker C
Nju je pomogao pronaći moj prijatelj.
Speaker C
Robert Nožina koji je rodom iz Peleologije i rodom je iz Prgometa.
Speaker C
I rekao mi je danas u narodu nju zovu Velika gomila.
Speaker C
Tako da skrećem pažnju u stvari budućim istraživačima da kada vide tako kolosalne gomile.
Speaker C
Pravilnoga kruga, znači govorimo o promjeru 35 do 60 m.
Speaker C
Da je vrlo i iako se nalaze na razmeđi nekadašnjih starih općina ili župa.
Speaker C
Da je vrlo moguće da se radi o rotnim gomilama.
Speaker C
A ta gomila u Prgometu ona je nažalost devastirana.
Speaker C
Jer je jedan odvojak autoputa je djelomično zahvatio, odnosno odvojak za selo za mjesto Prgomet.
Speaker C
Je prošao djelomično pored preko te gomile.
Speaker C
I tako neslužbeno sam čula da je bilo jako puno kostiju koje je.
Speaker C
Za vrijeme zasijecanja toga odvojka.
Speaker C
Tu izašlo na vid na svjetlo dana.
Speaker B
Tamo se također i vidi nekakvo raslojavanje kako dolazi kršćanstvo, kako se mijenjaju i običaji.
Speaker B
Što o čemu ti još priča?
Speaker C
Ta rotna gomila u Prgometu je po meni bitna zato što je do nje odmah se nalazi crkva Svetog Stjepana.
Speaker C
Prvomučenika.
Speaker C
Koji je također bio kamenovan.
Speaker C
A reći ćemo zašto je bitno.
Speaker C
Znači Stjepan prvomučenik kojega mi kao prvog protomartira kršćanstva slavimo dan iza Božića 26.12.
Speaker C
Njemu je posvećena ta crkvica.
Speaker C
A pošto su rotne gomile bile mjesta kamenovanja u u drevna doba.
Speaker C
Vrlo je vjerojatno da bi se destimulirala ta tradicija kamenovanja.
Speaker C
Da se onda u kršćanskom preslojavanju da su se tu paralelno otvarali.
Speaker C
Nekakvi samostani ili crkvice posvećene Svetom Stjepanu protomartiru.
Speaker B
Shvaćam da mislite da to ima neke veze s Trpimirom darovnicom.
Speaker B
U kojem kontekstu?
Speaker C
Da Trpimirom darovnicom.
Speaker C
Mislim da ima veze zato što iako oni Trpimir odnosno mjesto donošenja Trpimirom darovnice.
Speaker C
Ali pričaćemo još o tome.
Speaker C
Kao rodnom listu Hrvatske države smatra se službeno da je akt donesen u Bijacima.
Speaker C
Međutim Bijac je jedan generalni pojam koji označava kraljevske posjede.
Speaker C
A mislim da je za vrijeme donošenja Trpimirom darovnice kraljevski posjed bio svakako iza brda Opor.
Speaker C
I iza u ovim prostorima Radošića i i Prgometa.
Speaker C
A ne ispred.
Speaker C
Eto.
Speaker B
Što ćete velikodušni smo ljudi.
Speaker C
Mi smo velikodušni i a a narod mora naučiti.
Speaker C
Da mora kontrolirati znači darovanja narodnih vladara, da netko kad se deklarira kao hrvatski vladar.
Speaker C
To i dalje ne znači da on radi za hrvatske interese.
Speaker C
I svakako bih ja vratila ustoličenje na rotnu gomilu u Crivcu.
Speaker C
Zato što je to jedan podsjetnik.
Speaker C
Vrlo jasan podsjetnik što se desi kad vi kao narodni vladar izaberete krive postupke.
Speaker C
I vodite narod u u prvo kad obila to darujete tuđe hegemonije.
Speaker C
Jer ovdje se na našim prostorima konstantno.
Speaker C
Izređavaju i mletački vladari i bizantski vladari.
Speaker C
I franački vladari.
Speaker C
A što ćete velikodušni smo ljudi.
Speaker C
Mi smo velikodušni i a a narod mora naučiti.
Speaker C
Da mora kontrolirati znači darovanja narodnih vladara, da netko kad se deklarira kao hrvatski vladar.
Speaker C
To i dalje ne znači da on radi za hrvatske interese.
Speaker C
I svakako bih ja vratila ustoličenje na rotnu gomilu simbolično.
Speaker C
To rade da da bude jedna pouka.
Speaker C
Da bude jedna pouka.
Speaker C
Ne smije se zaboraviti.
Speaker C
Jer to je stara navada hrvatskog naroda.
Speaker B
Tu ćemo ostati da ne bi se sjetili da stara navada je bilo i koji kamen koji je poletio.
Speaker B
U svakom slučaju Natalija do neke sljedeće uvijek originalne i iznenađujuće teme.
Speaker B
Ne znam kako vas one stalno vuku.
Speaker B
Hvala i doviđenja.
Speaker B
Eto hvala i vama na pažnji.
Speaker B
Pitanje pravde u ljudskome društvu oduvijek bilo važno, no na pravdu monopol očigledno nekad nisu imali paragrafi.
Speaker B
Ili Kafkijanske pravne zavrzlame, nego ljudi.
Speaker B
I tada krivac čovjek očito nije mogao biti oslobođen zbog neke proceduralne pogreške.
Speaker B
Također ratne rotne gomile pričaju i priču o načinu razmišljanja i uopće ustroju društva naših predaka i svašta se od tada promijenilo.
Speaker B
Ali vjerojatno jedno neće nikad da nakon svakog dana dolazi.
Speaker B
Naravno i želimo.
Speaker B
Laka noć.
